50 najčešćih pitanja prilikom razgovora za posao

1. Zašto ste odlučili da se prijavite za ovaj posao i poziciju ?
2. Koje su Vaše slabosti i u čemu ste jaki ?
3. Navedite tri od po vašem mišljenju vaših najvažnijih dostignuća kojima se ponosite.
4. Koja radna atmosfera je po vašem mišljenju najprihvatljivija ?
5. Što Vas motivira ? Jeste li koristili tu motivaciju sa ostalima ?
6. Kako ste kvalificirani za ovaj posao ? ili Koje kvalifikacije imate koje Vas uvjeravaju da mislite da će te biti uspješni na ovom poslu ?
7. Kakovo iskustvo imate ?
8. Kakovo iskustvo u rukovođenju imate ?
9. Što to karakterizira vaš rukovodeći stil ?
10. Osoba na ovom poslu treba biti inovativna i proaktivna. Možete li nam opisati neke od stvari koje ste već učinili kako bi ste demonstrirali vaše kvalitete.
11. Kako bi ste ocijenili vaše komunikativne vještine i što ste učinili da ih poboljšate ?
12. Što drugo osim školske spreme i predočenog iskustva vas kvalificira za ovaj posao ?
13. Kakovo je vaše iskustvo sa automatiziranim sustavima i kompjuterima uopće?
14. Što ste skoro čitali i što čitate sada ?
15. Budući ova pozicija uključuje neke specifične vještine (jezik, kompjuteri...) kako mislite ili osjećate da se Vaš profil uklapa u to ?
16. Koje se osobne karakteristike i kvalitete koje donosite na ovaj posao i koje će osobito biti od pomoći u dopunjavanju odgovornosti ove pozicije ili položaja ?
17. Zašto ste se odlučili za školovanje u ............... školi ili sveučilištu ?
18. Recite nam nešto o sebi. ili Zašto ste se odlučili za ovakav tip posla ?
19. Da li ste član kakve i koje profesionalne grupe i koliko ste ako ste član aktivni ?
20. Upravo smo se prošetali kroz našu firmu (samo za slučaj da se to dogodilo. Neki intervjui imaju ovakvu strategiju) da li ste nečim što ste vidjeli ili čuli iznenađeni ? Biste li štogod promijenili u svezi s time ?
21. Kako radite u grupi i kakovo iskustvo rada u grupi imate ?
22. Recite nam nešto o vašem iskustvu on-line istraživanja.
23. Zašto želite raditi u ovom području ?
24. Koji su neki aspekti Vaše trenutačne pozicije koje volite ?
25. Koji su neki aspekti Vaše trenutačne pozicije koje ne volite ?
26. Kako vidite sebe za 5 do deset godina od danas ?
27. Vidite li sebe za 5 do 10 godina kako odlazite odavde ? (od nas)
28. Kakovo iskustvo imate u korištenju Interneta ?
29. Imate li neophodno znanje i iskustvo za kreiranje naše WWW stranice ?
30. Kako vidite budućnost Interneta kao referentnog alata ?
31. Možete li instalirati software na kompjuter i obaviti osnovno održavanje ?
32. Koje škole koje ste završili nalazite naj zadovoljavajućim ? Zašto ?
33. Sa kakvom vrstom ljudi volite raditi ?
34. Sa kojom vrstom ljudi nalazite da je teško raditi i što činite da poboljšate situaciju ?
35. Odgovara li Vam više rad u grupi ili samom ?
36. Planirate li nastaviti vaše obrazovanje ? Koje ?
37. Koje stvari ili situacije bi ste željeli izbjeći na poslu ? Zašto ?
38. Koje ste stvari na vašem sadašnjem ili bivšem poslu radili osobito dobro ?
39. Što za vas znači uspjeh ? kako ga ocjenjujete ?
40. Koje su stvari u svezi sa vašim prijašnjim poslom takove da bi ste rekli da su vam teške ?
41. Koje ste probleme uočili na vašem prijašnjem poslu ? Što ste obično tada činili ?
42. Koji problemi su vas frustrirali na vašem prijašnjem poslu ? Što ste obično tada činili ?
43. Kako vas je trenutačni posao oplemenio ili napravio da ste postigli čak veći stupanj odgovornosti ?
44. Što čini razloge zbog kojih mislite da bi ste bili uspješni na ovom poslu ?
45. Koje kvalitete mislite da treba očvrsnuti za ovaj posao ?
46. Što Vas motivira da date najbolje od sebe ?
47. Recite mi nešto o vremenu kada ste radili pod stresom koji vam se činio teškim ?
48. Kupci uobičajeno i često stvaraju veliki pritisak. Imate li iskustva na tom području ?
49. Kako reagirate kada vidite da se suradnici ne slažu ? Da li se uključujete ili povlačite
50. Opišite situaciju kada ste pod pritiskom da donesete odluku. Reagirate li odmah ili sačekate da bi donijeli

Kvalitetna molba i životopis

Kvalitetna molba i životopis najčešće su vaša jedina mogućnost prezentacije i propusnica za pristup intervjuu. O njima uvelike ovisi da li ćete, i na kojim temeljima, uspjeti stupiti u direktan kontakt s budućim poslodavcem. Poslodavci mogu imati i do stotinu različitih životopisa između kojih treba izabrati desetak kandidata koji će pristupiti intervjuu ili biti pozvani na testiranje. Mnogi čine pogrešku misleći da je životopis stvar formalnosti te površno pristupaju njegovom pisanju. Sasvim suprotno, životopis je vaša ‘reklamna brošura’. Shvatite ga kao profesionalni oblik komunikacije koja mora kao takva biti sistematična, informativna i jasna. Na osnovu prvog čitanja vašeg životopisa i molbe za zaposlenje, poslodavac će pokušati zaključiti kakva ste osoba, što ste radili ili biste mogli raditi, na koji biste način mogli doprinijeti njegovoj tvrtci i kako biste se uklopili u postojeći tim zaposlenika. Gramatički netočan tekst, neuredno sastavljen dokument, nejasne informacije, dosadno isticanje nepotrebnih detalja, kao i nedostatak minimalne 'osobne note' u obraćanju budućem poslodavcu neće vas učiniti interesantnim kandidatom. Ne postoje univerzalno dobri životopis i molba. To prije svega znači da životopis i molbu treba redovito revidirati i prilagoditi svakom natječaju na koji se prijavljujete. Ujedno, ne postoji univerzalna forma životopisa i molbe. Svaki životopis mora sadržavati određene podatke, no način na koji ga možete formalno i vizualno izraditi može varirati ovisno o tome kako se želite prikazati. Varijacije ipak ne znače pretjerivati u vizualnom identitetu! Najvažnije je da tijekom pisanja životopisa i molbe imate na umu da su u trenutku kandidiranja za radno mjesto oni jedino svjedočanstvo vaše sposobnosti obavljanja konkretnog posla, obrazovanja i dostignuća.

Pravila ponašanja na intervjuu

Dođite ranije. Prije nego krenete na intervju, izračunajte koliko vam vremena treba do mjesta intervjua, provjerite lokaciju i kako ćete doći do nje doći. Nema ništa gore od kašnjenja na intervju. Kašnjenjem pokazujete da ne cijenite vrijeme koje je osoba koja vas treba intervjuirati za vas odvojila i tako ispadate neprofesionalni. Osim što na intervju ne biste smjeli kasniti, nemojte niti dolaziti prerano. Predlažemo da dođete maksimalno 15 minuta ranije kako ne biste omeli osobu koja će vas intervjuirati u njenim drugim obvezama.
Prigodno se odjenite. Vaša odjeća treba biti u skladu s radnim mjestom za koje se natječete i s profilom tvrtke. Ukoliko ste pozvani na intervju za radno mjesto u nekoj banci, nemojte pokušavati biti originalni i odjećom naglašavati svoje stavove i uvjerenja. Velika je vjerojatnost da baš zbog toga nećete biti primljeni. S druge strane, ukoliko se natječete za radno mjesto koje zahtijeva određenu dozu kreativnosti (npr. grafički dizajner) možete si dozvoliti malu dozu originalnosti u odijevanju. Stoga, prilagodite garderobu radnom mjestu. Bitno je da se osjećate udobno u odjeći koju ste odabrali, da je prikladna za radno mjesto za koje se natječete i da radi za vas, a ne protiv vas. Obratite pozornost na rukovanje. Prvi dojam može biti presudan i zato je obavezan čvrst stisak ruke pri rukovanju – vašem prvom fizičkom kontaktu s intervjuistom. Ali, pazite! Prečvrst stisak može se protumačiti kao agresivnost, a preblagim stiskom odajete dojam osobe u koju se čovjek ne može pouzdati i kojoj manjka samopouzdanja. Uspostavite kontakt očima. Pri rukovanju, ali i tokom intervjua bitno je uspostaviti kontakt očima jer to govori mnogo o vašem samopouzdanju i iskrenosti vaših odgovora. Nemojte da vam pogled vrluda po prostoriji jer ćete djelovati nesigurno i neiskreno. Informirajte se. Saznajte sve bitne informacije o tvrtki putem interneta, prijatelja i drugih raspoloživih izvora. Tako ćete pokazati da ste uistinu zainteresirani za određeni posao, a moći ćete i prilagoditi vaše zahtjeve u pogledu plaće i ostalih očekivanja. Odnosite se prema svima s poštovanjem. Svi zaslužuju vaše poštovanje, i gospodin na recepciji i gospođa tajnica. Možda će baš njih pitati da prokomentiraju vaše ponašanje i zato budite pristojni prema svim zaposlenicima tvrtke u kojoj se nalazite. Pravovremeno obavijestite poslodavca o nedolasku na intervju. Ukoliko niste zainteresirani za posao ili ste jednostavno spriječeni, budite korektni i obavijestite ih na vrijeme. Izostankom obavijesti ne samo da ste oduzeli vrijeme osobi koja vas je trebala intervjuirati nego ste možda uskratili šansu nekome od drugih prijavljenih kandidata. Može se dogoditi i da intervjuist informaciju o vašem nedolasku proslijedi svojim kolegama te vam na taj način umanji šanse za zaposlenjem u nekoj drugoj tvrtki. (izvor: www.posao.hr)

Volontirati radi dobivanja posla?

Volontiranje potiče razvoj vrijednosti koje svaki poslodavac cijeni: odgovornost, mogućnost rješavanja problema, profesionalni izgled, volju za učenjem I stjecanjem novih vještina, dobre odnose sa zaposlenicima i, iznad svega, dobro upravljanje vremenom - ‘time management’
Studenti, kao i ostatak društva u Americi, gledaju na volontiranje kao na nešto korisno za populaciju. Volontiranje je integralni dio školstva. Već u osnovnoj školi djecu se potiče na volontiranje i upućuje na važnost pomaganja vlastitoj zajednici. Te su vrijednosti još izraženije u srednjoj školi, gdje se studenti učlanjuju u klubove ili osnivaju svoje vlast-ite. Studenti znaju da što više izvannastavnih aktivnosti imaju u svom životopisu, to su im veće šanse da se upišu na željeni fakultet. Radom u klubu studenti postaju svjesni problema u svojoj zajednici, kako im pristupiti i riješiti ih, kako najpametnije iskoristiti novac iz budžeta kluba te kako osmisliti i provesti akciju skupljanja novaca za neku ideju. Ovo poticanje studenata da budu svjesni svoje veze s ostatkom društva i da sebe doživljavaju kao jednu od karika društva nastavlja se i tijekom studija. Poput ostalih fakulteta i moj organizira dolaske mnogih predavača iz raznih volonterskih organizacija koji drže predavanja studentima i praktičnim akcijama šire ideju volonterstva. Mnogi se studenti uključuju u akciju, primjerice, skupljaju prazne kutije po kampusu i u njih odlažu sve do čega dođu a što je trenutačno potrebno pojedincima u zajednici, poput konzervirane hrane, cipela ili tople odjeće za beskućnike ili pak raznih higijenskih potrepština. Mogućnosti za volonterski rad izvješene su posvuda po kampusu, u novinama i na internetu. Sve više i više škola počinje uključivati ‘service-learning’ - učenje kroz rad za zajednicu, u obrazovanje djece. Djecu se uči da mogu i trebaju pomoći svojoj zajednici, bez obzira na dob. Svaki student koji razmišlja o nastavku školovanja, ili nalaženju dobrog posla nakon diplome, zna da su volonterska i ‘internship’ iskustva vrlo važna pri apliciranju na fakultet, čak donekle važnija od prosjeka ocjena.Koristi takvog 'internshipa' (volonterskog rada koji je organiziran preko fakulteta, a odnosi se na volontiranje u struci) za studenta su goleme. Procesom traženja organizacija i apliciranja student stječe nove istraživačke vještine i znanja, uči pisanje aplikacije, životopisa te razvija sposobnosti predstavljanja na intervjuima. Istodobno postaje svjestan važnosti prvog dojma, svog govora tijela i kodeksa odijevanja. Vrlo je vjerojatno da će ga organizacija za koju radi nakon diplome i zaposliti. Organizacije rado zapošljavaju takve studente nakon što su već prošli neku vrstu obuke i pokazali veliku dozu požrtvovnosti, interesa i motivacije radeći bez naknade.

Naknada za vrijeme nezaposlenosti

Prema članku 32. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:1. zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,2. pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,3. zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit,4. zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti,5. zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 6 mjeseci, izrečene mjere sigurnosti ili zaštitne mjere u trajanju dužem od 6 mjeseci.Dakle, u svim ostalim slučajevima prestanka radnog odnosa, nezaposlene osobe imaju pravo na naknadu. Tako na naknadu imaju pravo osobe koje su dobile otkaz iz poslovno ili iz osobno uvjetovanih razloga, zbog stečaja, ili ako su dobile izvanredni otkaz, ali ne zbog njihove povrede ugovorne obveze, nego zbog neke druge objektivne činjenice. Isto tako imaju pravo i one osobe kojima je radni odnos prestao zato jer im je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme. Također, pravo na naknadu imaju i one osobe koje same daju izvanredni otkaz, ali zbog krivnje poslodavca (najčešće zbog neisplate plaće). Također, prema članku 33. istoga Zakona, pravo na naknadu iznimno može imati i osoba kojoj je prestao radni odnos pisanim sporazumom, ako je radni odnos prestao zbog:1. premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima,2. spajanja obitelji nakon zaključenog braka i time uvjetovane promjene mjesta prebivališta,3. promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo.Da bi ostvario pravo na naknadu radnik je morao prije toga raditi najmanje 9 mjeseci neprekidno, s time da nije nužno da je radio svih 9 mjeseci kod istoga poslodavca, nego da je radio bez prekida, uključujući i promjenu poslodavca.

Podizanje morala na radnom mjestu

U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, dnevno 150 ljudi ostaje bez posla, strah se pomalo uvlači u kosti svih zaposlenih. Ono što najviše brine zaposlenike u vrijeme otpuštanja jest odsustvo kontrole nad svojom profesionalnom sudbinom, piše Ozren Podnar u Poslovnom dnevniku. "Dok je moguće racionalno objasniti otpuštanje kolege koji često kasni i nekvalitetno obavlja posao, otkaz radniku koji radi jednako marljivo i kvalitetno kao i vi teško je racionalizirati", kaže profesor ekonomije Michell Lee Marks sa Sveučilišta u San Francisku. Zbog tog gubitka kontrole, dodaje, većina ljudi postaje vrlo tjeskobna i pasivna, te manje riskira i time postaje manje kreativna. Kreativnost, naime, zahtijeva pokušaje i pogreške, a u vrijeme sastavljanja lista otkaza malo tko si može priuštiti da riskira i pogriješi. Još jedna posljedica otpuštanja je ulaganje većeg radnog napora nauštrb inteligentnog obavljanja zadataka. Za podizanje morala zaposlenika, ali i ostvarivanje boljih poslovnih rezultata, menadžeri bi trebali zaposlenike zamoliti da izvan uobičajenog opsega zadataka razmisle o načinima na koje mogu doprinijeti ostvarenju poslovnih ciljeva. U prilog tome govore i rezultati istraživanja konzultantske tvrtke Watson Wyatt, koji pokazuju da je u tvrtkama čiji su radnici u većoj mjeri uključeni u poslovanje produktivnost veća za 26 posto, profit za 13 posto, a odsutnost s posla zbog bolesti manja za 20 posto. (T. B.)

Smetnje pri radu za računalom

smetnje vezane uz suhoću očiju daleko su najčešće. Nacionalno istraživanje u SAD-u provedeno 90-ih godina pokazalo je da je 14% osoba koje su se žalile na simptome suhog oka svoje smetnje povezivalo s radom za računalom.(3) S obzirom da se od tada računalo još više rasprostranilo, a i da je svijest o njegovim učincima porasla među radnom populacijom, ovaj je postotak danas sigurno još i značajno veći. Prosječna osoba trepne oko 15-20 puta u minuti u normalnim uvjetima.No, pri radu na računalu, učestalost treptanja smanji se peterostruko.(6)Danas se smatra da je to u načelu osnova svih drugih smetnji povezanih s disfunkcijom suznog filma za računalom. Zašto rjeđe trepćemo? Postojale su različite teorije, uglavnom bazirane na dvije pretpostavke: uzrok je manji podražaj za treptanje ili postojanje centralne supresije treptanja. Anesteziranje površine rožnice izaziva bitno smanjenje treptanja - razlog je njena smanjena osjetljivost na isušivanje.(7) No, Acosta i Wallace pokazali su da sušenje površine oka ventilatorom pri radu na računalu uopće nije utjecalo na učestalost treptanja - i dalje su osobe treptale 20-40% rjeđe no inače. Na osnovi ovakvih istraživanja, McMonnies i drugi autori iznijeli su hipotezu da rjeđe treptanje nije posljedica manjeg podražaja površine oka, i posljedično rjeđe potrebe za treptanjem zbog manjeg pomicanja pogleda fiksiranog na ekran, nego centralne kortikalne supresije - vizualno zahtjevni zadaci, potreba za preciznim praćenjem npr. ekrana računala ili operacije spriječavaju refleks treptanja, koji na djelić sekunde zamuti vid.(8) To u praksi znači da nije moguće svjesno "naučiti" češće treptati za računalom - treptanje je nesvjesna funkcija. Dakle, na neadekvatno vlaženje oka utječe sekrecija suza, ali i njihovo raspodijeljivanje po površini treptanjem. Stoga je Abelson u praksu uveo pojam Ocular Protection Index (OPI) - indeks zaštite oka: OPI = (treptaj/min):(60/TBUT). To u praksi znači da osoba mora trepnuti prije no što joj suzni film postane neadekvatan na površini oka, a što se mjeri testom pucanja suznog filma (TBUT). OPI

Kako onda pomoći? Prije svega, prilagodbom radnih uvjeta koliko je god više moguće. Druge metode pomoći tek su sekundarne.
1. Položaj ekrana računala spustiti na oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda - time je oko manje otvoreno i manje se isušuje. To praktično znači, kada gledate ravno, vaš bi pogled trebao biti na gornjem rubu ekrana.
2. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta napraviti pauzu u trajanju od 20 sekundi, pogledati u daljinu, dalje od pola metra (20 inča). Na taj način opušta se akomodacija, koja je u spazmu zbog fiksiranja stalno u istu točku.
3. Nositi za dob adekvatnu korekciju za udaljenost ekrana računala - time se maksimalno opušta akomodacija i smanjuju astenopske smetnje, a, možda još značajnije, ne dolazi do nefiziološkog približavanja ili udaljavanja od ekrana radi dobivanja oštrije slike, što stvara probleme s vratnom kralježnicom i dodatno širi vjeđni rasporak zbog naginjanja prema naprijed.
4. U slučaju insuficijencije konvergencije potražiti pomoć za to obučenih oftalmologa, u cilju propisivanja prizmi.
5. Povremeno blago dlanom kružnim pokretima izmasirati zatvorene oči - time se istiskuju lipidi iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje isparavanje suza i suzenje oka.
6. Ako ništa drugo ne pomaže, povremeno ukapavati umjetne suze, koje rehidriraju površinu oka. Važno je pritom obavijestiti pacijenta da one u oku djeluju tek 15-20 minuta. Zato je pri duljem radu za računalom i naglašenijim smetnjama potrebno njihovo često ukapavanje.
7. Smanjiti strujanje zraka: ventilator na radnom mjestu ili u vozilu nikako ne usmjeravati prema očima.
8. Ako je ikako moguće, izbjegavati prostore sa suhim zrakom (klimatizacija), jer to dodatno isušuje površinu oka.
9. Ukoliko se nose meke kontaktne leće, a javljaju se simptomi iritacije, pokušati preći na leće s manjim postotkom vode, koje će površinu oka manje isušivati.
veći od jedan je uredan, a manji od jedan ukazuje na neadekvatnu zaštitu površine oka i isušivanje.

Stojeći poslovi i nihove opasnosti

Želite li održati dobro držanje tijela i zdravlje sustava za kretanje: Pazite na održavanje prirodnih zakrivljenosti kralježnice, odnosno leđa. Održavajte pravilnu težinu tijela; suvišna tjelesna težina uzrokuje stalnu silu koja vuče tijelo naprijed čime opterećuje leđne mišiće i oslabljuje mišiće trbušne stijenke.Izbjegavajte stajanje u jednom položaju dugo vremena; neaktivnost uzrokuje napetost mišića i slabost.Spavajte na čvrstoj podlozi i rabite jastuk veličine koja omogućuje ispravan položaj vratne kralježnice. Izbjegavajte upotrebu prevelikih ili više jastuka.Redovito vježbajte; vježbanje razvija jače i fleksibilnije mišiće koji vam tijelo drže uspravnim.Čuvajte leđa pravilnom mehanikom tijela pri pokretima; čučnite kad nešto podižete ili spuštate; nosite težak teret dvjema rukama i držeći ga blizu struka. Nosite udobnu obuću s dobrom hodnom podlogom. Izbjegavajte uporabu cipela s visokom petom, koje ometaju normalan položaj stopala čime se neprirodno iskrivljuje trup. Održavajte dobar položaj tijela pri hodu; držite glavu uspravno s bradom usporedno sa zemljom, dopuštajući da se ruke slobodno pomiču, te hodajte sa stopalima u smjeru kretanja. Dobro držanje tijela - u stojećem stavu - može biti zamišljena vertikalna crta od vrha glave, kroz središte tijela do podnožja stopala. Pogled sprijeda pokazuje jednake visine ramena, bokova i koljena. Glava je uspravna, a nije zakrenuta lijevo ili desno. Gledajući s leđa, kralježnica i glava su ravne, a ne zakrenute lijevo ili desno. Gledajući sa strane, dobro držanje tijela može se opisati vertikalnom crtom koja prolazi kroz uho, rame, bok, koljeno i gležanj. Na kralježnici se normalno primjećuju tri prirodna zakrivljena. Koljena su lagano opuštena, ni napeta niti zgrčena. Stopala su malo razmaknuta, u ravnini s ramenima. Težina tijela je ravnomjerno raspoređena na stopalima. Stojeće radno mjesto definira se kao radno mjesto u kojem se radni zadatak obavlja u razmjerno statičkom stojećem položaju na jednom, a ne na više radnih mjesta. U stojećem se položaju tijelo održava uspravno uz pomoć velikih mišića trupa i donjih ekstremiteta. Pri stajanju se uz pomoć gornjih ekstremiteta može prenositi teret, pri čemu pokreti donjeg dijela trupa i nogu služe kako bi omogućili silu za pomake tih tereta. Da bi se obavili radni zadaci često se moraju izvršavati određeni pokreti cijelog tijela, sagibanje, zakretanje i okretanje trupa te posezanje gore i na stranu, no noge ostaju u relativno stalnom položaju. Poslovi pri kojima najčešće stojimo su: rad u kuhinji, pranje posuđa, priprava jela te kuhanje; rad na određenim strojevima; zadaci sastavljanja; zadaci pakiranja poput rada u skladištu; zadaci razvrstavanja kao slanje ili primanje materijala. Neke vrste stojećih poslova ne smatraju se stojećim radnim mjestima jer zaposlenici nemaju određeno radno mjesto i njihove aktivnosti uključuju dinamičke pomake nogu, oni se kreću po radnom prostoru.Sljedeći poslovi ne smatraju se stojećim radnim mjestima: radovi u građevinarstvu, poput bojenja zidova i sl; policijski posao upravljanja prometom na raskrižjima; rad na naftnoj platformi; upravljanje i prijenos prtljage na aerodromima.

Kolika vam je Božićnica ?

I ovogodišnje istraživanje je pokazalo da većina zaposlenika smatra da je božićnica pravo radnika tj. zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati. Ove godine božićnicu očekuje 67 posto zaposlenika, što je čak 10 posto manje nego lani, a njih 73 posto vjeruje da će dobiti novac – i to prosječno 1.610 kuna. Pokazuje to Istraživanje o božićnicama koje je MojPosao proveo na uzorku većem od 1200 ispitanika, od kojih je 12 posto istaknulo da ove godine od poslodavca očekuju i novac i potrošački bon. Za razliku od njih 11 posto zaposlenika očekuje samo bon i to u iznosu od 700 kuna. Božićnicu je prošle godine dobilo 73 posto sudionika istraživanja, a najčešće se isplaćivala u novcu (86 posto) i prosječno je iznosila 1.503 kune. Istovremeno, 31 posto ispitanika lani je dobilo bon za kupovinu, čija je prosječna vrijednost iznosila 622 kune. Umjesto novca, 7 posto ispitanika dobilo je poklon, pri čemu su najčešći prehrambeni poklon paketi, rokovnici, kalendari i razni proizvodi tvrtke. Kao i prošle godine većina zaposlenika (61 posto) smatra da je božićnica pravo radnika tj. zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati. S druge strane, 39 posto ispitanika smatra da je božićnica stvar dobre volje poslodavca tj. da se isplaćuje u skladu s poslovnim rezultatima i tome slično. Prošle je godine samo 33 posto ispitanika koji primaju dohodak manji od 2.000 kuna dobilo božićnicu, dok je s druge strane čak 90 posto ispitanika sa dohotkom većim od 10.000 kuna dobilo božićnicu. Gledajući prosječnu visinu božićnice dobivene u novcu, najveću su imali ispitanici sa primanjima većim od 10.000 kuna (2.300 kuna), a najmanju oni sa primanjem do 2.000 kuna (samo 811 kuna). Općenito visina prosječne božićnice dobivene u novcu raste s povećanjem visine mjesečnog neto primanja. (mojPosao)