Prema novom ZOR-u godišnji bi odmor trajao minimalno 20, odnosno 24 dana, dok bi radni tjedan trajao 48 sati, od čega bi se osam sati odnosilo na prekovremeni rad Hrvatska još uvijek nije donijela novi Zakon o radu (ZOR), koji predstavlja najvažniji uvjet za zatvaranje 19. Poglavlja – Socijalna politika i zapošljavanje, u pregovorima o priključenju Europskoj uniji. Naime, na sastanku socijalnih partnera s premijerom Ivom Sanaderom u Banskim dvorima u rujnu, dogovoreno je da će se do kraja tog mjeseca donijeti prva verzija ZOR-a usklađena s direktivama Europske unije, a nakon toga uslijedit će cjelovita i opsežna rasprava te novo usuglašavanje i druga verzija u 2009. godini. Pregovori socijalnih partnera umjesto nekoliko tjedana traju već dva mjeseca i konačno su pri kraju. "Ovogodišnje promjene ZOR-a samo su kozmetičke, naime, radno zakonodavstvo smo samo prilagodili direktivama EU", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) a prenosi moj posao.
Prilagodba direktivama EU Problem je, kako doznajemo, bilo tumačenje direktiva. Europska komisija na mnogim mjestima ne inzistira na promjenama, već neke dijelove tek sugerira, što je donijelo dosta problema u komunikaciji između sindikata, poslodavaca i Vlade. Bilo kako bilo radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca trebala bi uskoro, posebice u svjetlu činjenice da je Hrvatska do kraja 2009. dobila rok za zatvaranje svih pregovora, izaći s prijedlogom ZOR-a koji bi se po hitnom postupku našao u Vladi i u Saboru. Iako se u medijima nagađalo da će se s novim ZOR-om ukinuti radna knjižica, koju je europska administracija ocijenila birokratskom preprekom, prema svemu sudeći taj dokaz o radnom iskustvu i stažu bit će u primjeni sve do ulaska u Uniju. Tek će ga tada zamijeniti dokument u elektronskom obliku. Godišnji odmori i radni tjedan Jedna od najvažnijih, ali i najprjepornijih direktiva jest ona o minimalnom trajanju godišnjeg odmora. Umjesto dosadašnjih 18 dana najkraćeg godišnjeg odmora, od donošenja nove verzije ZOR-a svim će radnicima u Hrvatskoj biti zakonom zajamčeno četiri tjedna odmora. "No, kako postoje razlike između onih koji rade pet i više dana u tjednu, broj dana u radnom tjednu svakog radnika množit će se sa četiri. Tko ima petodnevni radni tjedan imat će minimalno 20 dana godišnjeg, a tko radi i subotama, dakle šest dana u tjednu imat će 24 dana godišnjeg odmora", objašnjava Sever. Mijenja se i radni tjedan. U Hrvatskoj je dosad tjedno radno vrijeme propisano na najviše 50 sati, od čega je 40 sati uobičajenog rada, a onih 10 maksimalan broj prekovremenih. Ubuduće, s uračunatim prekovremenim satima radni tjedan iznosit će najviše 48 sati, 40 i maksimalnih osam prekovremenih. Portal Moj Posao nadalje kaže da se zasad čini, vjerojatno će se utvrditi i iznimke na koje se pravila o radnom vremenu i godišnjim odmorima ne primjenjuju, a to su članovi uprava, kao i osobe koje rade u vlastitoj obiteljskoj tvrtki. Osim ovih novosti, novi, ali tek s direktivama usklađeni ZOR, trebao bi definirati noćni i smjenski rad, kao i noćnog i smjenskog radnika, ukidanje zabrane rada žena noću u industriji, te odredbu prema kojima žena ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, a što je prošlo gotovo neopaženo. Rasprava o radu na određeno O proširenju kolektivnog ugovora, imenovanju odbora za kolektivno pregovaranje, te još ponekim sitnicama radna skupina bi trebala donijeti odluke za nekoliko tjedana. "Imamo još jedan sastanak radne skupine, te jedan sastanak s Damirom Polančecom, ministrom rada, nakon čega će ZOR biti spreman za proceduru", rekla je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće hrvatske sindikalne središnjice. Svi ostali prijepori između socijalnih partnera o radnom zakonodavstvu doći će na dnevni red tek na godinu. Tada se očekuje velika rasprava o radu na određeno vrijeme, što se za sada neće mijenjati.
Prilagodba direktivama EU Problem je, kako doznajemo, bilo tumačenje direktiva. Europska komisija na mnogim mjestima ne inzistira na promjenama, već neke dijelove tek sugerira, što je donijelo dosta problema u komunikaciji između sindikata, poslodavaca i Vlade. Bilo kako bilo radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca trebala bi uskoro, posebice u svjetlu činjenice da je Hrvatska do kraja 2009. dobila rok za zatvaranje svih pregovora, izaći s prijedlogom ZOR-a koji bi se po hitnom postupku našao u Vladi i u Saboru. Iako se u medijima nagađalo da će se s novim ZOR-om ukinuti radna knjižica, koju je europska administracija ocijenila birokratskom preprekom, prema svemu sudeći taj dokaz o radnom iskustvu i stažu bit će u primjeni sve do ulaska u Uniju. Tek će ga tada zamijeniti dokument u elektronskom obliku. Godišnji odmori i radni tjedan Jedna od najvažnijih, ali i najprjepornijih direktiva jest ona o minimalnom trajanju godišnjeg odmora. Umjesto dosadašnjih 18 dana najkraćeg godišnjeg odmora, od donošenja nove verzije ZOR-a svim će radnicima u Hrvatskoj biti zakonom zajamčeno četiri tjedna odmora. "No, kako postoje razlike između onih koji rade pet i više dana u tjednu, broj dana u radnom tjednu svakog radnika množit će se sa četiri. Tko ima petodnevni radni tjedan imat će minimalno 20 dana godišnjeg, a tko radi i subotama, dakle šest dana u tjednu imat će 24 dana godišnjeg odmora", objašnjava Sever. Mijenja se i radni tjedan. U Hrvatskoj je dosad tjedno radno vrijeme propisano na najviše 50 sati, od čega je 40 sati uobičajenog rada, a onih 10 maksimalan broj prekovremenih. Ubuduće, s uračunatim prekovremenim satima radni tjedan iznosit će najviše 48 sati, 40 i maksimalnih osam prekovremenih. Portal Moj Posao nadalje kaže da se zasad čini, vjerojatno će se utvrditi i iznimke na koje se pravila o radnom vremenu i godišnjim odmorima ne primjenjuju, a to su članovi uprava, kao i osobe koje rade u vlastitoj obiteljskoj tvrtki. Osim ovih novosti, novi, ali tek s direktivama usklađeni ZOR, trebao bi definirati noćni i smjenski rad, kao i noćnog i smjenskog radnika, ukidanje zabrane rada žena noću u industriji, te odredbu prema kojima žena ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, a što je prošlo gotovo neopaženo. Rasprava o radu na određeno O proširenju kolektivnog ugovora, imenovanju odbora za kolektivno pregovaranje, te još ponekim sitnicama radna skupina bi trebala donijeti odluke za nekoliko tjedana. "Imamo još jedan sastanak radne skupine, te jedan sastanak s Damirom Polančecom, ministrom rada, nakon čega će ZOR biti spreman za proceduru", rekla je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće hrvatske sindikalne središnjice. Svi ostali prijepori između socijalnih partnera o radnom zakonodavstvu doći će na dnevni red tek na godinu. Tada se očekuje velika rasprava o radu na određeno vrijeme, što se za sada neće mijenjati.
